Smještena u jugoistočnom dijelu BiH na granici prema Crnoj Gori i Sandžaku na razmeđu Hercegovine i Bosne smjestila se Foča na izvorištu rijeke Drine.
Bogata priroda okružuje područje fočanskog kraja u kojem se nalazi planina Maglić i najveća prašuma u Evropi, Perućica. U blizini je kanjon rijeke Tare koji je ujedno i najdublji u Evropi i odmah iza Grand kanjona u dalekoj Americi.
Zbog toga je nerijetko Foča primarna destinacija avanturista koji žele osjetiti čari raftinga i splavarenja koje prate planinarenje, lov i ribolov.
Trgovačka dovitljivost
Čudan naziv grada, Hvoča, datira još od vremena u kojem su Grci prodavali kože koje su se natapale u vodi. Stanovnici ovog kraja su naučili zanat i ubrzo počeli s prodajom kože. Trgovina se u Foči razvijala od 1368. kad je kroz ovaj grad prolazio i karavanski Dubrovački put koji je povezivao Jadransku obalu sa sjeverom.
O drugim historijskim činjenicama i događajima u Foči nije potrebno pisati. Stanovnici BiH su upoznali Fočake čija je trgovačka dovitljivost bila primarna za komunikaciju s ostatkom svijeta. U tom gradu koji se nalazi na ušću Čehotine u Drinu napravljena je i Aladža ili Šarena džamija koja je u posljednjem ratu do temelja srušena. Historijski objekti poput Prijeke čaršije i Aladža džamije bili su svojevrsni arhitektonski podvizi jednog vremena. Šarolikost Aladže nije bila bez povoda, džamija je bila ukrašena važnim ornamentima koji su krasili unutrašnjost objekta te koje više niko neće moći obnoviti.
Ipak, u Foči se i dalje može naći mnogo toga. Prirodu i rijeke poput Tare i Pive te velike Drine niko nije mogao uništiti. Sve više gostiju danas traži kartu za splavarenje Tarom i Drinom, a rijetki se u ovom kraju odvaže istraživati planinu Maglić i ljepote prašume Perućice čije zeleno rastinje krije stećke i stare spomenike. Ako znate da su te ljepote na dohvat ruke, možete li reći da ste ikada čuli za pješčane piramide pored Miljevine?
Foča je jednostavno morala nastati kad su se surovi gorštaci spustili u pitomu dolinu u kojoj su razvili lake poslove poput zanatstva i trgovine. U Foči su se nekad uzgajale i plemenite sorte vinove loze pa je grad simbolizirao mjesto dobrog vina i kvalitetnih vinograda. Rijetki se danas sjećaju toga, ali ako se žele prisjetiti djetinjstva i odrastanja u Foči znaju da su se igrali u baštama u kojima je rasla vinova loza.
Partizanska olimpijada
Rijetki se sjećaju i Partizanske olimpijade koja se održavala u Foči u čast sjećanja na antifašističku borbu u kojoj je ovaj grad zauzimao značajno historijsko mjesto. Zbog toga je u blizini grada podignut i spomenik Tjentište u čijem sklopu se nekad nalazio i najveći otvoreni bazen u Evropi.
Danas se u Foči živi i obrazuje, grad je centar medicinskih nauka pa njegovoj živosti doprinosi veliki broj studenata i učenika iz regiona. Pripadnici starih fočanskih porodica i stanovništva iz okolnih sela odavno ne žive u svom gradu, rat ih je natjerao da napuste svoja ognjišta na koja se ne vraćaju ni u vremenu potpunog mira i blagostanja. Svoj grad ne dolaze ni posjetiti, stvarni razlog tome znaju samo oni koji su iskusili tragičnu ljepotu ovog istinski bogatog kraja.
Vaganje jaja
O Fočacima se može reći mnogo, ali im se ne može zamjeriti na upornosti i tvrdoglavosti. Ako se zna da su vagali jaja kako bi istjerali uporne i precizne jevrejske trgovce te da su istezali drvenu gredu kako bi je smjestili između dva oslonca onda znate s kim imate posla.
Interesantna i za arhitekte
Legenda Aladže
Dok se to još moglo arhitekte su proučavale Aladžu džamiju koja je u svojim zidovima krila tajnovitost i legendu. Priča se da je jedan od sultanovih činovnika porijeklom iz Foče na mjestu nekadašnje džamije sreo majku koja ga je nakon 10-ak godina službovanja u janjičarima prepoznala. Majka je odmah ispustila dušu, a činovnik na tom mjestu podiže džamiju
Bogata priroda okružuje područje fočanskog kraja u kojem se nalazi planina Maglić i najveća prašuma u Evropi, Perućica. U blizini je kanjon rijeke Tare koji je ujedno i najdublji u Evropi i odmah iza Grand kanjona u dalekoj Americi.
Zbog toga je nerijetko Foča primarna destinacija avanturista koji žele osjetiti čari raftinga i splavarenja koje prate planinarenje, lov i ribolov.
Trgovačka dovitljivost
Čudan naziv grada, Hvoča, datira još od vremena u kojem su Grci prodavali kože koje su se natapale u vodi. Stanovnici ovog kraja su naučili zanat i ubrzo počeli s prodajom kože. Trgovina se u Foči razvijala od 1368. kad je kroz ovaj grad prolazio i karavanski Dubrovački put koji je povezivao Jadransku obalu sa sjeverom.
O drugim historijskim činjenicama i događajima u Foči nije potrebno pisati. Stanovnici BiH su upoznali Fočake čija je trgovačka dovitljivost bila primarna za komunikaciju s ostatkom svijeta. U tom gradu koji se nalazi na ušću Čehotine u Drinu napravljena je i Aladža ili Šarena džamija koja je u posljednjem ratu do temelja srušena. Historijski objekti poput Prijeke čaršije i Aladža džamije bili su svojevrsni arhitektonski podvizi jednog vremena. Šarolikost Aladže nije bila bez povoda, džamija je bila ukrašena važnim ornamentima koji su krasili unutrašnjost objekta te koje više niko neće moći obnoviti.
Ipak, u Foči se i dalje može naći mnogo toga. Prirodu i rijeke poput Tare i Pive te velike Drine niko nije mogao uništiti. Sve više gostiju danas traži kartu za splavarenje Tarom i Drinom, a rijetki se u ovom kraju odvaže istraživati planinu Maglić i ljepote prašume Perućice čije zeleno rastinje krije stećke i stare spomenike. Ako znate da su te ljepote na dohvat ruke, možete li reći da ste ikada čuli za pješčane piramide pored Miljevine?
Foča je jednostavno morala nastati kad su se surovi gorštaci spustili u pitomu dolinu u kojoj su razvili lake poslove poput zanatstva i trgovine. U Foči su se nekad uzgajale i plemenite sorte vinove loze pa je grad simbolizirao mjesto dobrog vina i kvalitetnih vinograda. Rijetki se danas sjećaju toga, ali ako se žele prisjetiti djetinjstva i odrastanja u Foči znaju da su se igrali u baštama u kojima je rasla vinova loza.
Partizanska olimpijada
Rijetki se sjećaju i Partizanske olimpijade koja se održavala u Foči u čast sjećanja na antifašističku borbu u kojoj je ovaj grad zauzimao značajno historijsko mjesto. Zbog toga je u blizini grada podignut i spomenik Tjentište u čijem sklopu se nekad nalazio i najveći otvoreni bazen u Evropi.
Danas se u Foči živi i obrazuje, grad je centar medicinskih nauka pa njegovoj živosti doprinosi veliki broj studenata i učenika iz regiona. Pripadnici starih fočanskih porodica i stanovništva iz okolnih sela odavno ne žive u svom gradu, rat ih je natjerao da napuste svoja ognjišta na koja se ne vraćaju ni u vremenu potpunog mira i blagostanja. Svoj grad ne dolaze ni posjetiti, stvarni razlog tome znaju samo oni koji su iskusili tragičnu ljepotu ovog istinski bogatog kraja.
Vaganje jaja
O Fočacima se može reći mnogo, ali im se ne može zamjeriti na upornosti i tvrdoglavosti. Ako se zna da su vagali jaja kako bi istjerali uporne i precizne jevrejske trgovce te da su istezali drvenu gredu kako bi je smjestili između dva oslonca onda znate s kim imate posla.
Interesantna i za arhitekte
Legenda Aladže
Dok se to još moglo arhitekte su proučavale Aladžu džamiju koja je u svojim zidovima krila tajnovitost i legendu. Priča se da je jedan od sultanovih činovnika porijeklom iz Foče na mjestu nekadašnje džamije sreo majku koja ga je nakon 10-ak godina službovanja u janjičarima prepoznala. Majka je odmah ispustila dušu, a činovnik na tom mjestu podiže džamiju